© 2019 womeninfilmindustry.com

21. - 22. 02.  2019.

Žene u filmskoj industriji

Dvodnevna međunarodna konferencija

Arnerić Neda

glumica, Srbija

Neda Arnerić (Knjaževac, 1953) glumom se počela baviti s 12 godina u dječjoj dramskoj grupi Radio Beograda. Prvi je film, San Puriše Đorđevića, snimila 1966. godine. Akademiju dramskih umetnosti upisala je sa 16 godina. U kazalištu je glumila u više od 40 predstava i snimila je više od 150 televizijskih drama i igranih filmova. Za ulogu u filmu Ispravi se, Delfina redatelja Aleksandra Đurčinova (1977.) nagrađena je Srebrnom arenom na Pulskom filmskom festivalu i Caricom Teodorom na Glumačkim susretima u Nišu, a za Haloa - Praznik kurvi Lordana Zafranovića (1989.) dobila je Zlatnu arenu. 1980., diplomirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu i od 1985. do 1999. vodila prvu privatnu likovnu galeriju, Atrium. Predavala je javni nastup pred kamerama u Centru modernih veština. Živi u Beogradu.

Photo: Preuzeto s: Tportal / Izvor: Cropix / Autor: Marko Todorov / CROPIX

Bakšić Čamo Amra

producentica, Bosna i Hercegovina

Amra Bakšić Čamo jedna je od osnivača pro.be, filmske, video i tv produkcije Centra za savremenu umjetnost Sarajevo. Producirala i koproducirala brojne kratke filmove, umjetničke radove, dokumentarne filmove te cjelovečernje igrane i dokumentarne filmova. Vodi CineLink, regionalni koprodukcijski market, work in progress i radionice za razvoj projekata u okviru Sarajevo film festivala. Filmovi koje je producirala – Epizoda u životu berača željeza i  Smrt u Sarajevu dobnici su Srebernog medvjeda za najbolji film, a film Epizoda u životu berača željeza bio je i u užem izboru Američke akademije za nagradu Oskar te je dobitnik nagrade Media Prix za najbolji projekt 2014. godine. Izvanredna je profesorica na Odsjeku za produkciju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Dobitinica je nagrade Ivica Matić UFRBIH-a. Članica je Europske filmske akademije, i ACE i EAVE mreže producenata.  Radi i kao predavačica/konzultantica za Biennale College Cinema Venecijanskog filmskog festivala te je  jedan od kuratora Torino Film Laba.
 

Barić Lana

glumica, Hrvatska

Lana Barić rođena je 1979. godine u Splitu. Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomira glumu 2005. godine. Od 2011. godine je u ansamblu HNK u Zagrebu. Promovirana je u prvakinju Drame 2016. godine. Ostvarila je zapažene uloge u brojnim predstavama, filmovima i serijama. Dobitnica je Zlatne arene za najbolju sporednu žensku ulogu u filmu Lukasa Nole Šuti, 2013. Prošle godine glumila je glavnu ulogu u filmu Tereza za koji je napisala i scenarij, a  glavne uloge dobiva i van Hrvatske u projektima Eden (r. Agnes Kocsis), Besa (r. Dušan Lazarević), I am Europe (r. Falko Richter). Dopredsjednica je Društva Hrvatskih filmski djelatnika.

Babun Tamara

producentica, Hrvatska

Tamara Babun rođena je u Zagrebu 1985. Diplomirala je filmsku, televizijsku i kazališnu produkciju na Akademiji dramske umjetnosti. Na filmskim i televizijskim projektima radi od 2006. Od 2011. do 2015. bila je producentica ZagrebDox Pro-a, a od 2012. do 2016. izvršna producentica u Factumu. Nakon desetljeća bogatog iskustva u produkciji filmova, videa i kazališnih predstava, 2017. osnovala je vlastitu tvrtku - Wolfgang & Dolly LLC. Tvrtka se bavi razvojem kreativnih dokumentaraca, autorskih igranih filmova, televizijskih serija i online formata. Tamara je bila dio Eurimages-ove ad hoc radne grupe za rodnu ravnopravnost, savjetnica fondacije Romedia iz Budimpešte, i već duže vrijeme bavi se zakonodavnim pitanjima, prije kao članica upravnog odbora, a sad nadzornog odbora Hrvatske udruge producenata.

Börjeson Kristina 

predstavnica Švedske u Eurimagesu, Švedska

Kristina Börjeson sedam je godina radila za Švedski filmski institut, do prosinca 2018. godine. Kao direktorica Odjela za financiranje filmova, bila je zadužena je za reviziju cijelog sustava podrške i kroz akcije Instituta neprestano radila na jednakosti spolova u švedskoj filmskoj industriji. Prije dolaska u Švedski filmski institut, Kristina je radila kao voditeljica komunikacija u jednoj izdavačkoj kući, voditeljica marketinga i pet godina kao koordinatorica programa Filmskog festivala u Göteborgu. Trenutačno je švedska predstavnica u Eurimagesu.

Photo: Alva Ohlson

Despringe Cecile 

izvršna direktorica, Society of Audiovisual Authors (SAA), Francuska, Belgija

Cécile Despringre studirala je međunarodno i europsko pravo na Sveučilištu u Parizu i magistrirala međunarodno gospodarsko pravo. Nakon stažiranja u delegaciji Europske komisije za međunarodne organizacije u Ženevi, 1997. zaposlila se u SACD-u (francuskom i belgijskom društvu dramskih autora). 2001. promaknuta je u potpredsjednicu za europske poslove i trgovačke pregovore. 2006. pridružila se europskoj mreži organizacija filmskih i televizijskih redatelja FERA kao glavna izvršna direktorica. 2009. predloženo joj je da osnuje novu europsku organizaciju koja će okupiti autore audiovizualnih djela i zastupati ih u europskim institucijama: Društvo autora audiovizualnih djela (SAA). Od osnutka te organizacije, Cecile je njezina izvršna direktorica, a od 2008. i članica upravnog odbora Cineuropa.org, portala za europsku kinematografiju na četiri jezika, i njegova potpredsjednica od 2014.

Durand Vialle Pauline

izvršna direktorica, Federation of European Directors (FERA), Belgija

Parižanka Pauline Durand Vialle radi u distribuciji i međunarodnoj prodaji filmova. U Federaciju europskih filmskih redatelja (FERA) prešla je sa svog prethodnog položaja zamjenice upravitelja za europske poslove pri La Société des réalisateurs de films (Društvo filmskih djelatnika), u kojem je radila pet godina. Od veljače 2014., izvršna je direktorica FERA-e.

Glođo Vesna

Glumica, Bosna i Hercegovina

Vanesa Glođo je glumica iz Bosne i Hercegovine, završila je Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu.  Član je ansambla Kamernog Teatra 55 u Sarajevu. Radila je s mnogim redateljima poput Emira Kusturice, Roberta Altmana, Angeline Jolie, Francoisa Lunela, Bobe Jelčića, Jasmile Žbanić, Jasmina Duraković, Elmira Jukića i drugih. Glumila je u 18 filmova (Dobar dan za posao, Sam samcat, Catalina, Songs of Wind, Hiljadarka, Ja sam iz Krajine, zemlje, U Zemlji krvi i meda, Na putu, La Joconde a Disparu,  Duhovi Sarajeva, Nafaka, Sve džaba, Grbavica, Go West, Život je čudo, Jours tranquilles a Sarajevo, Heroji i Neočekivana šetnja) te u osam televizijskih serija   (Dobro došli u Orient Express, Ta sjajna putovanja, Kriza, Dva smo svijeta različita, Lud zbunjen normalan, Život je čudo, Crna hronika i Uoči povratka gospođe Vildane).

Glođo Vanesa

Glumica, Bosna i Hercegovina

Vanesa Glođo je glumica iz Bosne i Hercegovine, završila je Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu.  Član je ansambla Kamernog Teatra 55 u Sarajevu. Radila je s mnogim redateljima poput Emira Kusturice, Roberta Altmana, Angeline Jolie, Francoisa Lunela, Bobe Jelčića, Jasmile Žbanić, Jasmina Duraković, Elmira Jukića i drugih. Glumila je u 18 filmova (Dobar dan za posao, Sam samcat, Catalina, Songs of Wind, Hiljadarka, Ja sam iz Krajine, zemlje, U Zemlji krvi i meda, Na putu, La Joconde a Disparu,  Duhovi Sarajeva, Nafaka, Sve džaba, Grbavica, Go West, Život je čudo, Jours tranquilles a Sarajevo, Heroji i Neočekivana šetnja) te u osam televizijskih serija   (Dobro došli u Orient Express, Ta sjajna putovanja, Kriza, Dva smo svijeta različita, Lud zbunjen normalan, Život je čudo, Crna hronika i Uoči povratka gospođe Vildane).

Guarini Carmen 

antropologinja, profesorica, redateljica, producentica i

članica uprave DAC-a (DIRECTORES ARGENTINOS CINEMATOGRAFICOS), Argentina

Filmska autorica i antropologinja, Carmen Guarini doktorirala je na Sveučilištu u Parizu. Studirala je antropološki film pod mentorstvom Jeana Roucha (1988.) i zatim se specijalizirala na seminarima s Fernandom Birrijem, Jean Louisom Comollijem i Jorgeom Preloránom. Znanstvena je istraživačica na CONICET-u i profesorica vizualne antropologije na Sveučilištu u Buenos Airesu. Ujedno predaje i na Školi filmskih umjetnosti – FUC (dokumentarni film) i EICTV-u, Međunarodnoj školi za film i televiziju na Kubi. Kao gost profesor drži predavanja u Čileu, Meksiku, Španjolskoj, Kubi i Francuskoj. S Marcelom Céspedesom osnovala je CINE OJO, prvu tvrtku za produkciju dokumentarnog filma u Argentini (1986.) i DOCBUENOSAIRES filmski festival i forum (2001.). 2008. osnovala je vlastitu tvrtku EL DESENCANTO FILMS. Članica je upravnog odbora DAC-a (Društva argentinskih filmskih redatelja). Filmografija: Hospital Borda: a call to reason (1986.); The Eternal Night (1990.); The voice of the handkerchiefs (1992.), Jaime de Nevares, the last trip (1995.); Red Ink (1998.); H.I.J.O.S. - The soul in two (2002.); The devil among the flowers (2005.); Meykinof (2005.), Gorri (2010.), Streets of memory (2013.), Walsh among all (2015.), Tie your plough to a star (2017.).

Jurić Tilić Ankica

producentica, Hrvatska

Ankica Jurić Tilić diplomirala je komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomantica je međunarodne profesionalne škole EAVE-a, članica ACE-a, inicijative Producers on Move i Europske filmske akademije. Kao producentica potpisala je trideset dugometražnih igranih filmova, nekoliko TV serija i cijeli niz kratkih filmova. Za svoje je filmove primila brojne filmske nagrade , od kojh je najistaknutija ona u Cannesu za Zvizdan Dalibora Matanića. Najgledaniji filmovi bili su filmovi iz serijala o Koku, nastali prema romanima Ivana Kušana. Producentica je u produkcijskoj kući Kinorama i predaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te na međunarodnoj školi EAVE.

Karanović Mirjana

glumica i redateljica, Srbija

Mirjana Karanović je kazališna i filmska glumica rođena u Beogradu. Ostvarila je niz zapaženih kazališnih uloga na kazališnim scenama u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj. Snimila je oko 40 igranih filmova u Jugoslaviji, Srbiji, Bosni, Hrvatskoj, na Kosovu i u Švicarskoj, te surađivala s brojnim redateljima poput Gorana Markovića, Lordana Zafranovića, Veljka Bulajića, Žike Pavlovića, Gorana Paskaljevića, Branka Baletića, Jasmile Žbanić i mnogih drugih. Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih kazališnih i filmskih nagrada, a 2006. nominirana je za najbolju glumicu u Evropi. Godine 2014. napisala je scenarij i režirala nagrađivani film Dobra žena. Aktivna je u borbi za ljudska prava te je za svoj rad dobila nekoliko priznanja. Od 1995. predaje glumu na Akademiji umetnosti u Beogradu.

Kuhn Hélène

glumica i producentica, Francuska

Hélène Kuhn, francuska glumica i producentica, rođena je 17. kolovoza 1988. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Poznata je po filmovima Jackie (2016), Jezabel (2015) i Fearless (2017).

Le Bris Véronique 

novinarka, Francuska

Kao novinarka, Francuskinja Véronique Le Bris specijalzirala se za filmsku industriju. Filmska kritičarka i izvjestiteljica, sudjelovala je u pokretanju časopisa Zurban i Elle u Parizu i pisala za Nouvel Obs, prije nego što je postala zamjenica glavnog urednika časopisa Première. Otad je osnovala cine-woman.fr, prvi ženski filmski internetski časopis. 2018. godine pokrenula je nagradu Alice Guy za najbolji film godine koji je režirala žena. Ujedno je autorica knjiga "Moda & kino" (izdavač: Cahiers du cinéma) i "50 žena filmske industrije" (izdavač: Marest), te kratkog dokumentarnog filma Pionirke europskog filma.

Marinković Ksenija 

glumica, Hrvatska

Ksenija Marinković, hrvatska filmska, kazališna i televizijska glumica, rođena je u Virovitici 1966. godine. Glumu je diplomirala 1988. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 1989. Do 2015. bila je stalna članica ansambla Zagrebačkog kazališta mladih. 2015. prešla je u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kao prvakinja Drame. Glumila je u brojnim televizijskim serijama i više od 40 filmova, a 2016. je na Pulskom filmskom festivalu dobila Zlatnu arenu za glavnu žensku ulogu u filmu S one strane redatelja Zrinka Ogreste.

Matanovac Vučković Romana

izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Dr. sc. ROMANA MATANOVAC VUČKOVIĆ izvanredna je profesorica na Katedri za građansko

pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obavlja znanstveno-nastavnu i stručnu djelatnost u području građanskog prava i prava intelektualnog vlasništva. Voditeljica je Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog studija „Intelektualno vlasništvo“ na Sveučilištu u Zagrebu.

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Prosenc Sonja

producentica i redateljica, Slovenija

SONJA PROSENC, producentica i redateljica. Suosnivačica je Monoo produkcijske tvrtke sa sjedištem u Sloveniji. Monoo se uglavnom fokusira na autorske filmove za međunarodnu publiku. Posljednji završeni film iz 2018. Povijest ljubavi, koji je Sonja režirala, bio je prva koprodukcija između Slovenije, Italije i Norveške. Podržao ju je Eurimages, a premijerno je prikazan na glavnom natjecateljskom programu IFF-a u Karlovim Varima gdje je i nagrađen. Trenutno Monoo završava dva filma: kratki film Raj u koprodukciji s Hrvatskom i dugometražni film Sin, na kojem surađuje pet zemalja uz podršku Eurimagesa.

Oana Bianca

producentica, Rumunjska

Bianca Oana je scenaristica i producentica posvećena otkrivanju filmskih autora osebujnog umjetničkog izričaja, bez obzira na medij koji istražuju. 2009. postala je voditeljica razvoja u Strada Filmu, počevši s dugometražnim prvijencom Florina Serbana Ako želim zviždati, zviždat ću (nagrada žirija i nagrada Alfred Bauer na Berlinskom filmskom festivalu 2010.) S Catalin Mitulescu i Bogdanom Mustatom napisala je scenarij za Mitulescuin film Loverboy, koji je premijerno prikazan u programu Un Certain Regard filmskog festivala u Cannesu 2012. Nastavila je s produkcijom dokumentarnih filmova, od kojih su prvi bili Ugasi svjetla Ivane Mladenović (dobitnik nagrade Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film i nagrade za najboljeg redatelja na Zagreb Dox festivalu 2012.) i Toto i njegove sestre Alexandera Nanua (dobitnik, između ostalog, nagrade žirija na filmskom festivalu u Angersu, Zlatnog oka na filmskom festivalu u Zürichu i nagrade za najbolji dokumentarni film na filmskom festivalu u Varšavi, i nominiran za Europsku filmsku nagradu 2015.) Producirala je igrani film Ne diraj me Adine Pintilie, nastao u koprodukciji Rumunjske, Njemačke, Čehoslovačke, Bugarske i Francuske, koji je osvojio Zlatnog medvjeda i GFWW nagradu za dugometražni prvijenac na Berlinaleu 2018., da bi potom imao impresivan festivalski život i distribuciju u kinima u više od 35 zemalja.

Perović Marija 

redateljica, Crna Gora

Marija Perović, rođena u Beogradu 1972., prva je filmska i televizijska redateljica u povijesti Crne Gore. Diplomirala je filmsku i televizijsku režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na kojem trenutno pohađa doktorski studij. Profesorica je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Cetinju. Za svoja dva prva igrana filma, Opet pakujemo majmune (2005.) i Gledaj me (2008.), koji je i producirala i za njega napisala scenarij, dobila je brojne nagrade na raznim festivalima. Producentica je, redateljica i suradnica na scenariju mini televizijske serije i dugometražnog igranog filma GRUDI (2018-2019., trenutačno u postprodukciji ). Kao dobitnica JFDP stipendije, 2010. studirala je na Odsjeku za radio, televiziju i film Sveučilišta Teksas u Austinu. Režirala je više od 350 televizijskih produkcija različitih žanrova. Jedna je od redatelja Vile Marije, prve televizijske sapunice na Balkanu. Autorica je brojnih filmskih kritika i eseja, i članica Odbora za filmsku umjetnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i međunarodnog udruženja filmskih kritičara FIPRESCI. Od 2012. do 2015. bila je umjetnička direktorica Međunarodnog TV festivala u Baru.Na televiziji IN u Podgorici bila je urednica, autorica i voditeljica emisije o filmskoj umjetnosti Cinema matine u sezoni 2002/2003., a 2006/2007. emisije Kino klub na beogradskoj TV Avali. Autorica je knjige „Razgovori o filmu“, objavljenoj u izdanju Nove knjige, Podgorica, 2017.

Petrović Martina

voditeljica DKE – Ureda MEDIA Hrvatske

Martina Petrović posjeduje diplomu iz međunarodnih odnosa (glavni smjer) i psihologije (podsmjer). Većinu svog radnog iskustva stekla je pri Ministarstvu kulture, u Upravi za međunarodnu kulturnu suradnju, gdje je bila odgovorna za međunarodne kulturne razmjene između Hrvatske i drugih zemalja, ali jednako tako i za organizaciju hrvatskog filmskog predstavljanja u Berlinu i Cannesu. Od 2008. godine aktivno sudjeluje u osnivanju Hrvatskoga audiovizualnog centra, gdje i ostaje nakon što ju Europska komisija imenuje voditeljicom MEDIA deska Hrvatske. Na temelju uspješnih rezultata u osiguravanju europskih sredstava iz Programa MEDIA te cjelokupna doprinosa u promicanju hrvatskoga filma, Hrvatska udruga producenata dodjeljuje joj prvu nagradu „Albert Kapović“ 2010. u okviru Zagreb Film Festivala. Kao voditeljica MEDIA deska Hrvatske (današnjeg Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA) aktivno sudjeluje u organizaciji inovativnih i kreativnih radionica - bitnih instrumenta naobrazbe, informiranja i umrežavanja kako hrvatskih, tako i europskih filmskih profesionalaca.

Reveney Francine 

članica Sekretarijata Eurimages-a zadužena za pitanja rodne ravnopravnosti, Francuska

Francine Raveney je osnivačica i bivša direktorica Europske mreže žena u audiovizualnoj industriji, u kojoj je nadgledala istraživanja, obuku i umrežavanje. Trenutačno radi u Eurimages-u na problemima rodne ravnopravnosti i koprodukcijama, i nadgledala je usvajanje prve pan-europske preporuke o rodnoj ravnopravnosti u audiovizualnom sektoru. Redovito predaje na filmskim školama kao što je Pompeu Fabra u Barceloni, radi kao savjetnica na filmskim festivalima i prevodi. Završila je francusku i englesku književnost na Queen’s College Sveučilišta u Oxfordu, zatim ženske studije na istom sveučilištu, nakon čega je dobila stipendiju Entente Cordiale za studij politologije i književnosti na Sveučilištu u Strasbourgu. Radila je kao glavna urednica za UN i Vijeće Europe, i kao voditeljica kampanja protiv diskriminacije. Raveney je 2010. pohađala EAVE-ovu radionicu za producente.

Sepp Edith 

ravnateljica Estonskog filmskog instituta i potpredsjednica EFADs, Estonija

Edith Sepp glavna je izvršna direktorica Estonskog filmskog instituta od 2013. Svoju filmsku karijeru započela je u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća kao asistentica redatelja. Stekavši magisterij iz filmske i televizijske umjetnosti na Northern Media School u Ujedinjenom Kraljevstvu, radila je na filmu i televiziji kao redateljica i producentica. 2010. postala je savjetnica za film estonskog ministra kulture i zadužena je za strategiju Estonskog filmskog instituta 2013-2020. Od 2014. članica je upravnog odbora EFADs-a (Europske agencije ravnatelja filmskih fondova i centara), od 2015. predsjednica EFADs-ova „trusta mozgova“, a od prosinca 2017. EFADs-ova potpredsjednica.

Strugar Mitevska Teona

redateljica, Makedonija

Teona Strugar Mitevska rođena je 1974. godine u umjetničkoj obitelji u Skopju u Makedoniji. Kao dijete započela je glumiti, učila je slikarstvo i grafički dizajn te kasnije studirala na Tisch School of Arts, New York University (M.F.A. program). Debitirala kao redateljica kratkog filma Veta (2001), te nakon toga režirala filmove Kakos am ubio sveca (2004), Ja sam iz Titovog Velesa (2007), Žena koja je obrisala suze (2012), Kada dan nije imao ime (2017). Bog postoji, njeno ime je Petrunija, snimljen u siječnju 2018. premjerno je prikazan u glavnom natjecateljskom program Berlinalea.

Od svog osnutka, produkcijska je kuća Sestre i brat Mitevski, bila koproducent filmova Drvo divlje kruške, Nurija Bilgea Ceylana, Noćni život Damjana Kozolea i Sierranevada Christija Puiua. Godine 2018. Dobila je nagradu francuskog Ministarstva kulture Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. Teona Strugar Mitevska živi u Briselu sa sinom Kaeliokom.

Tribuson Snježana

redateljica, Hrvatska

Snježana Tribuson rođena je u Bjelovaru. Diplomirala je filmsku i TV režiju 1981. godine na Akademiji dramske umjetnosti Zagreb, gdje od 2004. godine predaje filmsku i TV režiju. Režirala je cijeli niz TV drama i filmova, među kojima su i Oktavijanom nagrađeni Crna kronika ili dan žena i Tri ljubavne priče. Potpisala je cijeli niz televizijskih emisija i serija. Njen dugometražni prvijenac, Prepoznavanje, nagrađen je s tri Zlatne Arene 1996. godine. Tri muškarca Melite Žganjer (1998.) osvojio je sedam nagrada, a Ne dao bog većeg zla dvije Zlatne Arene. S Goranom Tribusonom potpisala je scenarije za 55 epizoda televizijske uspješnice "Odmori se, zaslužio si", a i režirala je dvadesetak epizoda serije. 2016. završila je svoj najnoviji film Sve najbolje, za koji je i napisala scenarij. Sve najbolje je osvojio 15 nagrada.

Vorkapić Vlatka

redateljica i scenaristica, Hrvatska

Vlatka Vorkapić je redateljica, scenaristica i dramatičarka. Diplomirala je TV i filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti te komparativnu književnost i češki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je niza dokumentarnih filmova, tri kratkometražna igrana filma (Vozačka dozvola, Rastreseno gledanje kroz prozor, Na Tri kralja) i dugometražnog igranog filma Sonja i bik, koji je bio kino-hit u Hrvatskoj 2012. godine. Za film Sonja i bik nagrađena je Zlatnom arenom za scenarij. Trenutno u kazalištu igra njezina autorska predstava "Titon - kazališni komad za jednu ženu, tri muškarca i cvrčka".

Zelović Lidija

redateljica, Nizozemska

Lidija Zelović (1970, Jugoslavija) nagrađivana je filmska autorica, spisateljica i (motivacijska) govornica. Kod kuće, u Sarajevu, studirala je jugoslavenske književnosti i radila kao voditeljica i novinarka na lokalnoj televizijskoj postaji. Nastojeći pobjeći od mržnje koja je rasla u njezinoj domovini, zaljubila se u muškarca iz daleke države Nizozemske. Činilo se da ona ima sve što domovina više nije imala – bila je „normalna“.

Zaccaron Marta

producentica, Italija

Nakon diplome inženjerskog menadžmenta, počela je raditi u području videoprodukcija. Magistrirala je Filmske studije na Sveučilištu u Dublinu, odabrana je za Eave Marketing, Eave distribuciju i Eurodoc. Od 2008. odgovorna je za produkciju i međunarodnu koprodukciju u Quasar Multimediji, za koju je producirala i koproducirala uspješne dokumentarne filmove, distribuirane diljem Europe. Redovito pohađa glavne međunarodne festivale i tržišta. Trenutno je više posvećena fikcijskim projektima.